Od 2016. godine je Europsko prvenstvo prošireno sa 16 na 24 reprezentacije. Ova ekspanzija je omogućila da na turniru gledamo neke reprezentacije koje u starom formatu gotovo nikada nisu igrale na Europskom prvenstvu. Jedna u nizu manjih reprezentacija koja je iskoristila ekspanziju je Slovenija koju se svrstava među najlošije momčadi na prvenstvu, ali naši susjedi imaju potencijala napraviti iznenađenje.
Povijest na velikim natjecanjima
Sloveniji će ovo biti tek drugo Europsko prvenstvo u povijesti. Prvo su igrali 2000. godine kada su završili posljednji u skupini sa Španjolskom, Jugoslavijom i Norveškom. Za tu momčad se smatra da je zlatna generacija Slovenije jer su dvije godine kasnije igrali na svom prvom Svjetskom prvenstvu kada završili posljednji u skupini bez osvojenog boda. Nakon toga je Slovenija bila daleko od velikih natjecanja te su u posljednjih 20 godina bili samo na jednom velikom natjecanju. To je bilo Svjetsko prvenstvo 2010. godine, a tada je trener bio Matjaž Kek koji ih je odveo i na Europsko prvenstvo u Njemačkoj.
Put do Njemačke
Slovenija je imala jednu od najlakših kvalifikacijskih skupina gdje su igrali protiv San Marina, Sjeverne Irske, Kazahstana, Finske i Danske. Slovenci su upisali samo dva poraza, a oba su došla na najtežim gostovanjima; u Danskoj su izgubili 2:1 te su u Finskoj poraženi 2:0. U zadnjem kolu su na svom terenu pobijedili Kazahstan i tako potvrdili odlazak na EURO, a u deset odigranih utakmica su prikupili 22 boda koliko je imala i prvoplasirana Danska.
U 2024. godini su odigrali četiri prijateljska susreta gdje su upisali impresivne pobjede nad Portugalom (2:0) i SAD-om (1:0). Međutim, između ove dvije pobjede se ugurao neočekivani remi protiv slabašne Malte (2:2). U utorak su odigrali prijateljsku utakmicu protiv Armenije u kojoj su slavili 2:1, a pogodak za pobjedu je postiglo najveće iznenađenje na popisu reprezentacije.
Izabranici Matjaža Keka
Nakon što je proveo 274 utakmice na klupi Rijeke u kojima je jedan put osvojio HNL, Kek se vratio na klupu Slovenije u studenom 2018. godine. Kao izbornik rijetko radi drastične promjene pa stoga ne iznenađuje da je popis pozvanih igrača više-manje očekivan. Na popisu je završilo 30 igrača, ali četiri će ostati u Sloveniji jer reprezentacije na prvenstvo smiju prijaviti njih 26. S obzirom na to da je u zapisniku protiv Armenije bilo 26 igrača, u Njemačku ne bi trebali putovati četvrti vratar Matevž Vidovšek, napadač Luka Zahović , branič Žan Zaletel te potencijalno Miha Blažič koji je stoper u prvoj postavi, ali ima problema s ozljedom.
Najveće iznenađenje na popisu je povratak Josipa Iličića. 36-godišnjak je legenda slovenskog nogometa koja je godinama briljirala u Serie A, ali Iličić se 2022. godine povukao iz nogometa zbog depresije. Kasnije se vratio nogometu igrajući za Maribor te je ove sezone bio najbolji igrač u PrvojLigi Slovenije.
Očekivana postava i stil igre
Slovenija je reprezentacija koja u fazi obrane i napada koristi 4-4-2 formaciju. To je formacija za koju se kaže da je najjednostavnija u nogometu, a takva je i igra Slovenije. Kada igraju protiv slabijih protivnika bez problema kroz posjed iznose loptu te u zadnju trećinu ulaze po bokovima gdje je cilj poslati ubačaj u kazneni prostor.
Na prvenstvu će Slovenija biti u podređenom položaju gdje će ih svi protivnici pritisnuti, a tada se malo i mijenja njihova igra. Slovenci se uvelike oslanjaju na duge lopte što još više dođe do izražaja protiv jačih protivnika. U kvalifikacijama su bili čak peta ekipa u Europi po broju dugih lopti po utakmici; ispred njih su bile samo Španjolska, Engleska, Portugal i Italija koji zbog velikog posjeda predvode listu u gotovo svim vrstama dodavanja. Pri upućivanju duge lopte se krila također podignu prema naprijed kako bi momčad imala veću šansu osvojiti drugu loptu. Uz prekide je to mehanizam na koji će se Slovenci najviše osloniti u igri prema naprijed.
Momčad Slovenije također nema driblere što je najbolje vidljivo kod njihovih krila koja su tu više da ispunjavaju obrambene zadaće. Desno krilo je Petar Stojanović koji je nominalno desni bek, a na suprotnoj strani je Jan Mlakar koji je u Hajduku počeo igrati tu poziciju te je pokazao da može solidno odraditi posao u obrani.
Što se tiče faze obrane, Slovenci se brane u kompaktnom 4-4-2 bloku. Svih 11 igrača sudjeluje u fazi obrani te momčad na trenutke podsjeća na prime Atlético Madrid Diega Simeonea. Teško ih je probiti te dobro zatvaraju koridore prema svom golu. Kada protivnik pak uspije uputiti udarac prema golu, tu se nalazi Jan Oblak koji već godinama spada među najbolje vratare na svijetu.
Što se tiče prve postave, ispred kapetana Oblaka bi na stoperskim pozicijama trebali biti Blažič (ako on nije spreman onda David Brekalo ) i Jan Bijol kod kojeg je najveća snaga zračni duel. Na desnom beku će biti Žan Karničnik koji je ponajbolji ofenzivni bek u slovenskoj ligi. S druge strane na beku igra Erik Janža koji izvođenje prekida dijeli s Adamom Gnezdom Čerinom. Bivši veznjak Rijeke je srce veznog reda Slovenije kojeg se može okarakterizirati kao „jack of all trades“; bitan je u izgradnji napada te također dosta doprinosi u obrani. Isto se može reći i za Timija Maxa Elšnika koji bi trebao biti uz njega u sredini terena.
Na krilima bi trebali biti već spomenuti Stojanović i Mlakar, a u vrhu napada će biti dva napadača. Andraž Šporar je u kvalifikacijama igrao većinu utakmica te se očekuje da će i dalje biti starter, ali na njegovo mjesto bi mogao uskočiti Žan Vipotnik koji je imao solidnu sezonu u Bordeauxu. U vrhu napada će također biti Benjamin Šeško koji je najveći talent slovenskog nogometa. 21-godišnjak ima čak 195 centimetara visine, ali svejedno je mobilan i tehnički potkovan napadač kojeg bi ovo ljeto RB Leipzig mogao prodati za ozbiljan iznos nekom od najvećih klubova u Europi. Šeško je s pet pogodaka bio najbolji strijelac Slovenije u kvalifikacijama te će njegove predstave biti ključne za igru Slovenije prema naprijed.
Što može Slovenija?
Slovenija je u skupini C gdje se nalaze Englezi koji su uvjerljivi favoriti za prvo mjesto u skupini, ali oni ih čekaju tek u trećem kolu kada bi izabranici Garetha Southgatea mogli biti u situaciji da su već osigurali prolazak u osminu finala. Dobra stvar za Slovence je što bi iz skupine mogle proći čak tri reprezentacije, a Srbija i Danska na ovo prvenstvo ne dolaze s visokim očekivanjima. Slovenija je u kvalifikacijama već igrala protiv Danske te su na svom terenu pokazali da se mogu nadmetati protiv njih.
Za Kekovu momčad je veliki uspjeh što su uopće na prvenstvu. Stoga će oni vjerojatno biti jako strpljivi na turniru te će se fokusirati na svoj kompaktni blok protiv kojeg se Danska već mučila, a pitanje je kako će se snaći Srbija koja bi protiv Slovenije u drugom kolu mogla imati imperativ pozitivnog rezultata jer prvenstvo otvaraju protiv Engleza. Od svih „autsajdera“ na prvenstvu, Slovenija izgleda najbolja te ima najveće šanse prirediti iznenađenje kao što je to napravio Island 2016. godine. Uz malo sreće i dobre partije Oblaka i mladog Šeška imaju potencijal šokirati Srbiju i Dansku, ali osmina finala je vjerojatno najbolje čemu se Slovenija može nadati.
