Nakon dva mjeseca male kreativne stanke, vraćamo se našem serijalu posvećenom HNL legendama. Jedna od njih je Robert Špehar, vjerojatno jedan od najboljih strijelaca s hrvatskih prvoligaških travnjaka posljednjeg desetljeća prošloga stoljeća.
Špehar se rodio u Osijeku na današnji dan, 13. svibnja 1970. godine, a za istoimeni klub iz rodnog mu grada debitirao je u Prvoj ligi Jugoslavije u sezoni 1988./1989. Osamostaljenjem Hrvatske Osijek je dobio svoje mjesto u prvoj HNL sezoni, odigranoj u proljeće 1992. godine, a s devet pogodaka u 19 nastupa Špehar je bio prvi strijelac osječkog sastava u toj sezoni.
To mu je donijelo i poziv za reprezentaciju Hrvatske, za koju debitira i upisuje prva tri nastupa na turneji po Australiji u srpnju 1992. godine, gdje su izabranici tadašnjeg izbornika Stanka Poklepovića tri puta odmjerili snage s Australijom.
Svoju prvu epizodu u gradu na Dravi Špehar je zaključio s četiri pogotka u 11 nastupa u jesenskom djelu sljedeće HNL sezone, nakon čega prelazi u Zagreb. Pjesnici su tada okupili sjajnu momčad, a osim Špehara tu su još bili Muhamed Konjić, Darko Vukić, Niko Čeko, Giovanni Rosso, Nermin Šabić, a protivničke su obrane uz Špehara maltretirali Renato Jurčec, Joško Popović i Mladen Rudonja. Bio je to napad za najviše domete, ali najviše do čega su stigli je drugo mjesto u sezoni 1993./1994. kada su domaćim porazom od Hajduka kolo prije kraja nogometaši Zagreba ostali bez titule prvaka.
Okončanjem te sezone Špehar se s 28 pogodaka u 46 nastupa oprostio od Zagreba i vratio u Gradski vrt, gdje je u narednoj sezoni pokazao svoj puni napadački talent, postigavši 23 pogotka u 26 HNL nastupa, odvevši Osijek do trećeg mjesta te prvog, povijesnog plasmana u europska natjecanja.
Bila je to sjajna sezona za osječane, s odličnim napadačkim arsenalom, budući da su uz Špehara strah i trepet za protivničke HNL obrane te sezone bili njegovi suigrači Antun Labak, Dragan Vukoja te tada mladi Petar Krpan. Bijelo-plavi su s 2.17 postignutih pogodaka po utakmici bili druga najbolja napadačka momčad lige, sa svega tri postignuta pogotka manje od prvaka Hajduka te čak 12 pogodaka više od sljedećeg po redu Dinama.
1995. napušta Osijek
Špehar svoj europski debi za Osijek nije dočekao, pošto je tog ljeta 1995. godine prodan u belgijski Club Brugge, ali je ipak stigao debitirati u Europi za svoj novi klub i to naravno postignutim pogotkom u 1:0 pobjedi nad Shakhtarom iz Donetska u 1. kolu Kupa pobjednika Kupova. U dvije sezone provedene u Bruggeu, Špehar je osvojio po jedan naslov prvaka te jedan kup, a u ukupno 59 nastupa za belgijski klub 45 je puta pogodio protivničku mrežu.
To nije ostalo neopaženo, pa ga u ljeto 1997. godine za odštetu od tadašnjih 16 milijuna njemačkih maraka kupuje Monaco, a za klub iz kneževine je u dvije sezone postigao 11 pogodaka u 34 nastupa. Posebno pamtljiv je gol koji je postigao u polufinalu Lige prvaka u 3:2 pobjedi nad Juventusom, koji je prošao u finale budući da je u prvom susretu slavio s uvjerljivih 4:1. Sjajna nogometna imena dijelila su tada svlačionicu sa Špeharom, a spomenuti ćemo samo Fabiena Bartheza, Thierrya Henrya i Davida Trezegueta.
Ni Monaco ni Špehar nisu bili zadovoljni suradnjom, pa hrvatski napadač u ljeto 1999. godine prelazi u talijansku Veronu, gdje je započeo niz od četiri kluba u kojima se neće zadržati duže od jedne sezone, a to su nakon Verone bili Sporting iz Lisabona, Galatasaray te belgijski Standard.
Povratak u Osijek
U ljeto 2002. godine uslijedio je povratak u rodni grad, a u dvije sezone s Osijekom je stigao do jednog osmog i jednog četvrtog mjesta, osvojivši titulu najboljeg strijelca lige u sezoni 2003./2004. s 18 postignutih pogodaka. Ostala je još jednosezonska epizoda u ciparskoj Omoniji, nakon čega je 2005. godine zaključio svoju bogatu igračku karijeru, u kojoj će ga ipak najviše pamtiti HNL braniči i vratari iz toga vremena, budući da im je u 141 nastupu postigao 88 pogodaka, što ga trenutno svrstava na 9. mjesto najboljih HNL strijelaca svih vremena.
Spomenuli smo već reprezentativni početak, a kraj istog dogodio se 1997. godine, kada ga je tadašnji izbornik Miroslav Blažević odlučio izostaviti sa kvalifikacijskog susreta za Svjetsko prvenstvo protiv Bosne i Hercegovine. To je Špeharu bila kap koja je prelila čašu, budući da je redovito bio pozivan na reprezentativna okupljanja, a izostavljan iz selekcija od 16 ili 18 igrača za službene susrete. Za Hrvatsku je ukupno upisao osam nastupa, a posljednji je bio na Kupu kralja Hasana u Maroku protiv Češke, u prosincu 1996. godine.
Nakon igračke karijere, Špehar se odlučio ostati u nogometu. Prvo se počeo baviti agentskim poslom, da bi 2010. godine postao predsjednik NK Osijeka, a godinu dana kasnije se želi kandidirati i za predsjednika HNS-a. Nakon upravljačkih funkcija uslijedila je trenerska karijera, kojom se bavi do dan danas kada trenira seniorski sastav ŽNK Osijeka.
