Krajem mjeseca će biti točno godina dana od najvećeg sudačkog skandala u povijesti SuperSport HNL-a. Nakon što je u 24. kolu prošle sezone Hajduk remizirao na gostovanju kod Varaždina (1:1), u javnost su procurile snimke iz VAR sobe s te utakmice. Neposredno nakon su procurile i snimke s ostalih HNL utakmica, a one su jasno pokazale kakav kaos postoji u hrvatskom suđenju.
Ofenzivinoj redakciji je jedan od prvoligaških sudaca slao YouTube snimke s tribine kao „dokaz“ iz VAR sobe, a sada bivši šef sudačke komisije Bruno Marić je lažirao snimke iz VAR sobe kojima je htio zamazati oči hrvatskoj javnosti da suci rade kvalitetan posao u hrvatskoj ligi.
Marić je nakon toga smijenjen s pozicije šefa sudačke komisije, ali je zato za „nagradu“ ove sezone bio kontrolor na nekolicini prvoligaških utakmica. Hrvatski nogometni savez je pokušao smiriti cijelu situaciju dovođenjem stranih sudaca i kreiranjem posebne komisije koja je trebala analizirati sve VAR snimke koje su izašle u javnost.
Komisiji je trebalo skoro godinu dana da se oglase, a zaključak im je bio da bi suci morali profesionalnije međusobno komunicirati te izbjegavati psovanje. U HNS-u su vjerojatno bili jako zadovoljni nakon toga te su smatrali da su sve riješili, ali u suštini nisu napravili ništa. Apsurdnosti hrvatskog suđenja iz kola u kolo postaju sve veće, a s obzirom na to da je HNL nikad izjednačeniji, pitanje je vremena kada će ponovno sve puknuti kao krajem veljače 2024. godine.
Osim u Puli, VAR sustav nije radio ni u Šibeniku
Utakmica Istre 1961 i Hajduka je pokazala da je HNL ponovno na rubu novog sudačkog skandala. Nakon što je Istra povela golom Vinka Rozića, Hajduk je poravnao pogotkom Bambe Sanyanga. Međutim, evidentno je da je Gambijac bio u zaleđu u trenutku kada mu je Marko Livaja uputio loptu. Marcel Heister je možda i dirao loptu, ali on je samo pokušao presjeći dodavanje i nije imao kontrolu nad njom. Stoga je riječ o očiglednom zaleđu, ali Hajdukov pogodak nije poništen.
Štoviše, pogodak je priznat jer tad VAR sustav nije radio. U tom trenutku je navodno nestalo struje zbog čega VAR sustav nije radio u prvom poluvremenu. VAR sustav također nije radio dan ranije u prvoj utakmici 22. kola kada je Lokomotiva svladala Šibenik na kišnom Šubićevcu. Može se svakom dogoditi da jednom VAR sustav bude privremeno izvan funkcije, ali u HNL-u se to događa prečesto i onda mogu nastati situacije kao što je Bambin pogodak. Prijenosi utakmica rijetko imaju tehničke probleme, a tehnologija koju koristi VAR soba i službeni prijenos se dosta preklapa.
Rezolucija VAR-a u Hrvatskoj je loša
Incident na utakmici Istre i Hajduka je bio naslovna vijest u dnevniku i svim portalima, ali bizarne situacije su se već događale ove polusezone. Dinamo je igrao na Opus Areni protiv Osijeka kada je Wilfried Kanga bio jako blizu prvog pogotka u Dinamovom dresu, ali Marko Malenica je s gol-linije očistio loptu. Odnosno, ne zna se je li loptu očistio s gol-linije ili je Kangin pokušaj prošao cijelim obujmom crtu.
VAR soba nije mogla jasno definirati situaciju jer niti jedan kut kamere nije mogao jasno pokazati da je lopta u potpunosti prošla gol-liniju. To i nije neko iznenađenje s obzirom na to da kvaliteta kamera nije na visokom nivou, a ne postoji dovoljan broj kamera. Kvaliteta snimki čak i ne bi bila toliki problem da na utakmicama postoji veći broj kamera, prvenstveno na istočnoj strani igrališta gdje praktički nema niti jedna. Također postoji mogućnost da se dodaju kamere iza/oko gola koje bi isključivo gledale gol-liniju što bi pomoglo u razrješavanju situacija kao što su taj Kangin pokušaj.
Međutim, HNS ne želi dodatno investirati u kamera pa stoga imamo situacije kao što su na Opus Areni ili ranije ove sezone kada je su igrali Slaven Belupo i Varaždin u Koprivnici. Tada se također nije moglo jasno ustvrditi je li Oliver Zelenika uspio izvući loptu prije nego je prošla gol-liniju, a ponovljena snimka je također otkrila da je okvir gola na Slavenovom stadionu – nakrivljen…
U 20. kolu je također bila bizarna situacija, ali s obzirom na to da je riječ bilo o utakmici Šibenika i Slaven Belupa, javnost nije bila pretjerano zainteresirana. Naime, Slaven je poveo već u drugoj minuti, a upitna situacija je bila u začetku akcije kada je izgledalo da je Alen Grgić u nedozvoljenoj poziciji. VAR je procijenio da je pogodak regularan, a kad je izašla slika iz VAR sobe, bilo je očito da linije nisu pravilno povučene zato što su se ispreplitale.
O ovakvoj situaciji bi se u ligama Petice pričalo danima, a u HNL-u je sudačka komisija rekla da nije bilo nikakvih problema te se sve pomelo pod tepih. Generalno su zaleđa koja gleda VAR jako loša u HNL-u. Osim što je nekad upitno povućene linije, rezolucija i grafička prezentacija iz VAR sobe je toliko loša da je često iznimno teško razaznati je li napadač bio u nedozvoljenoj situaciji. Stoga smo ranije ove sezone imali pogodak Dinama na gostovanju u Gorici kod kojeg VAR soba nije mogla jasno ustvrditi je li Dinamov igrač bio u zaleđu, a to nas sve vraća na već spomenutu utakmicu Varaždina i Hajduka u kojoj nije priznat pogodak splitske momčadi.
HNS se treba prestati zavaravati da ima VAR tehnologiju
Ako je VAR sustav svako malo izvan funkcije, nije u stanju jasno definirati je li lopta prošla gol-liniju te je li određeni napadač u zaleđu, treba se zapitati: “Ima li HNL uopće VAR tehnologiju?” HNS konstantno ponavlja da u hrvatskom suđenju nema problema, ali svako malo utakmicu obilježe veliki propusti hrvatske VAR tehnologije.
VAR u Hrvatskoj je jedino koristan da poništi bizarne odluke kao Lovrićev dosuđen penal za Dinamo nakon „ruke“ Matthewa Steenvoordena, ali u realnosti to je samo pirova pobjeda.
