Današnjom utakmicom 31. kola SuperSport HNL-a između Lokomotive i Šibenika u 19:15, zatvorit će se vrata Nogometnog stadiona Zagreb. Privremeni je to kraj duge povijesti nogometnih zbivanja u Kranjčevićevoj ulici jer stadion kreće u obnovu koja sa sobom nosi modernizaciju infrastrukture, povećanje kapaciteta, postavljanje nove rasvjete u generalno poboljšanje uvjeta za sve aktere samog objekta.
Sto i četiri godišnja povijest stadiona koji je nosio mnoga imena tako će na 18 mjeseci ostati bez novih upisa. Od izgradnje 1921. pa do konca Drugog svjetskog rata zvao se Stadion Concordije, po nogometnom klubu koji je ovo ime nosio od svog osnutka 1906. pa do promjene imena 1945.
Te je godine preimenovan u Igralište slobode, pa Igralište Zagreba, da bi najduže živio i najveće uspjehe doživio pod imenom Stadion u Kranjčevićevoj. Nazvan je tako po ulici u kojoj se nalazi, a koja pak nosi ime po jednom od najvećih hrvatskih pjesnika, rođenom Senjaninu Silviju Strahimiru Kranjčeviću.
Prva noćna nogometna utakmica u Hrvatskoj
Na stadionu je 1931. odigrana i prva noćna nogometna utakmica u Hrvatskoj koju su omogućili jedni od prvih stadionskih reflektora u ovom dijelu Europe. Tom su prilikom, 2. rujna iste godine, snage odmjerile selekcije Zagreba i Madrida. Domaći su pobijedili 2:1 dvama pogocima Ivana Hitreca, a oba su pala iza leđa legendarnog vratara Ricarda Zamore po kojem ime nosi godišnja nagrada za najboljeg vratara španjolske lige.
Stadion s najviše HNL utakmica i klubova domaćina
Iako je do sredine 2010-ih godina Maksimir nosio tu titulu, Stadion u Kranjčevićevoj u tome je vremenskom periodu prestigao svog gradskog susjeda te postao i ostao stadion na kojem je odigrano najviše utakmica HNL-a, njih čak 696, a današnja će biti 697. Jasno, jedan od ključnih razloga iza ovog podatka veže se i uz činjenicu da je ovo stadion na kojem je najviše različitih HNL klubova bilo domaćinom – njih čak devet.
Dok danas „Kranjču“ vežemo uz Lokomotivu koja je u sezoni 2013./14. preselila tu s Maksimira, stadion je dugo vremena bio domaćin NK Zagreba, koji je tu i proslavio titulu prvaka Hrvatske 2002. Nedavnih su godina Rudeš i Hrvatski dragovoljac svoje domaće utakmice odigravali tu, a prije njih i Lučko u svojoj jedinoj prvoligaškoj sezoni.
Što se ostalih klubova tiče, Dinamo je u sezoni 2013./14. zamijenio domaćinstvo s Lokomotivom i formalno ih ugostio na njihovom vlastitom stadionu. Zaprešićki Inter krajem 2010. jedno kolo nije mogao igrati na Ivanu Ljaljku – Iviću, pa je u Kranjčevićevoj ugostio Cibaliju. Croatia Sesvete u svoje je dvije sezone također domom zvala Nogometni stadion Zagreb, a van šireg područja Zagreba na ovom smo travnjaku davne 1992. kao domaćina gledali i Cibaliju. Zbog ratnog stanja Vinkovčani nisu nijednu utakmicu prve sezone HNL-a odigrali na svom terenu, a u 11. su kolu baš u Kranjčevićevoj dočekali Dubrovnik.
Povijesne utakmice
Gledali smo tu neke zaista sjajne HNL utakmice, a posebno se ističe jedna od najvećih pobjeda u povijesti lige. Bilo je to u sezoni 2001./02. kada je Zagreb s rekordnih 8:0 nadvisio TŠK iz Topolovca. Pod vodstvom Zlatka Kranjčara četiri pogotka tog je dana zabio Ivica Olić, dok su po dva dodali Admir Hasančić i Antonio Franja.
Utakmicu finala kupa, što Hrvatskog što bivše države, Kranjčevićeva nikada nije dočekala. No, bilo je tu zanimljivih europskih protivnika među u koje ne spadaju kvalifikacije Lige prvaka u sezoni 2002./03. u kojima je NK Zagreb pobijedio mađarskog prvaka Zalaegerszeg (premda je u uzvratu ispao). Taj se susret odigrao na Maksimiru, no Kranjčevićeva je dočekala Lige prvaka u sezoni 2020./21. kada je Lokomotiva poražena od bečkog Rapida 0:1, a valja spomenuti i slavlje Lokomotive protiv grčkog PAOK-a u sklopu kvalifikacija Europa lige u sezoni 2015./16.
Reprezentativni nogomet u Kranjčevićevoj
Što se tiče reprezentativnog nogometa, reprezentacija Kraljevine Jugoslavije je u godinama nakon izgradnje većinu zagrebačkih utakmica odigrala u Kranjčevićevoj. Najčešći protivnik bila je reprezentacija Čehoslovačke, a na tom su travnjaku zabijali i pravelikani Josef Bican i Helmut Schön. Hrvatska izabrana vrsta je za vrijeme Drugog svjetskog rata odigrala nekolicinu utakmica baš na ovom stadionu – četiri puta se igralo sa Slovačkom i jednom s Njemačkom.
SR Jugoslavije svoje je zagrebačke utakmice gotovo isključivo igrala na Maksimiru – s iznimkom one prve! U sklopu grupne faze reprezentativnog Balkanskog kupa 1947. je Jugoslavija na Nogometnom stadionu Zagreba s 2:1 nadvisila Bugarsku. Ako gledamo period od nezavisnosti RH, 1996. je trogotkom Gorana Vlaovića s 3:0 svladana Južna Koreja u prijateljskom susretu što je bila i jedina utakmica Vatrenih u Kranjčevićevoj.
Igralište koje se diči mnogim lijepim i bitnim nogometnim trenucima večeras će negdje oko 21 sata na privremeni počinak. Od Damira Kalapača koji je otprilike u 16:21 sedmog ožujka 1992. u dresu NK Zagreba protiv Inkera zabio prvi HNL pogodak u povijesti Kranjčevićeve do Ilije Nestorovskog koji je u dresu Slaven Belupa Lokomotivi zabio pred četiri dana, ostaje nam prisjećati se svih tih trenutaka i čekati novo ruho ovog povijesnog zdanja.
Tek kad mi jednom s dušom po svemiru se krene,
Moj dom
Zaorit ću ko grom:
O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene,
To moj je, moj je dom!
Silvije Strahimir Kranjčević
