Ako uz zagrebački Dinamo postoji klub s prostora bivše Jugoslavije koji je na europskoj sceni ostvario značajan rezultat u prethodnom desetljeću, to je svakako FK Crvena zvezda.
Beogradski “Crveno-beli” su u doba bivše države po trofejima i učinku u Europi definitivno bili najuspješniji klub i onaj kojeg su velikani tog doba od svih klubova s ovih prostora najviše i poštovali.
Naravno, ni tada se ništa nije moglo bez novca te je Zvezda u Jugoslaviji raspolagala s većim budžetom nego li konkurencija, transferi od tad rekordnih miljun njemačkih maraka za Sinišu Mihajlovića ili akvizicija Miloša Belodedića, osvajača Kupa prvaka sa Steauom nisu bili iznenađenje, a godinu dana pred sam raspad Jugoslovenske nogometne lige, Zvezda se okitila titulom prvaka Europe, u priči koja će se prepričavati za naredne vijeke vijekova.
Danas je stanje u nogometu potpuno drugačije nego tada, bogati su europski klubovi 10 puta bogatiji. Toga je i Crvena zvezda postala svjesna te je svima postalo jasno da bez obzira na ekonomsku situaciju u domaćem nogomet mora ulagati više kako bi bili konkurentni u utakmicama Lige prvaka ili Europske lige.
Do toga se nije došlo preko noći. Period od ljeta 2008. do početka ljeta 2017. godine je jedan od najbolnijih za navijače ovog kluba i u nogometu, ali i košarci. Cijeli sportski kolektiv je upao u ozbiljan financijski slom, toliko velik da se čak i službeni klupski restoran bio privremeno ugasio na neko vrijeme tijekom 2009. godine, a navijači su organizirali simpatičnu SMS akciju kako bi se klubu prikupio novac. Njihov najljući rival Partizan je naredao čak pet osvojenih ligaških prvenstava u nizu i brojne bolne pobjede u međusobnim derbijima.
Taj je niz prekinut je u sezoni 2013/2014 i djelovalo je da se Zvezda vraća, ali je odmah tog ljeta dodatno plaćen ceh lošeg financijskog stanja u klubu te UEFA nije izdala Zvezdi licencu za sezonu 2014./2015. Tako je, umjesto njih, viceprvak Partizan ubačen u kvalifikacije za Ligu prvaka, a Zvezda je tog ljeta ostala bez ijedne kvalifikacijske utakmice po prvi put još od 20. stoljeća.
Ekipa se ponovno dočepala titule u sezoni 2015./2016. i ovog puta je klub osigurao licencu za europska natjecanja, ali im prvo Ludogorec u kvalifikacijama za Ligu prvaka, pa onda Sassuolo u kvalifikacijama za Europa ligu gase nove europske snove, a kao šlag na tortu Partizan im je iz gotovo nemoguće situacije uspio uzeti duplu krunu za apsolutno potonuće svih navijača kluba.
Upravo tog ljeta 2017. godine kreće totalna renesansa i ulazak u skupine europskih natjecanja po prvi puta nakon 10 godina. Započet je niz koji traje i dan danas, a u tom periodu je igrana i Liga prvaka čak dvije godine u nizu, te je stvoren kontinuitet rezultata o kojem se nekoliko godina prije samo moglo sanjati.
Nakon spomenutih sjajnih rezultata u Europi u kontinuitetu, Zvezda je za trenutnu sezonu 2023./2024., osigurala direktan plasman u Ligu prvaka te je od strane generalnog direktora Zvezdana Terzića najavljeno da je klub spreman za bilo kakvu konkurenciju koja naiđe.
Nije se krilo da klub sprema velike investicije i počelo se od korijena. Za šefa stručnog stožera je imenovan Izraelac Barak Bakhar, čovjek koji je s Maccabi Haifom prošle sezone izbacio Beograđane u play-offu Lige prvaka, te oduševio svojom napadačkom filozofijom od koje nije odustao čak ni u grupi protiv PSG-a, Benfice i Juventusa. Spekulira se da je uprava Zvezde na račun Macabija isplatila preko 500 tisuća eura za njegovu odštetu i da je dogovorena plaća od 1,5 miljuna eura godišnje, kao apsolutni rekord srpskog nogometa.
Novi trener znači novu filozofiju, a Bakhar je u prvih par dana najavio prve reforme. Dugogodišnji kapetan i prvi golman Milan Borjan je obavješten kako nije u planovima novog glavnog trenera, a zamjena se ekspresno našla u vidu Izraelca Omrija Glazera za kojeg je izdvojeno čak 1,2 miljuna eura uz plaću od 400 tisuća eura godišnje.
Odmah su poslije njega potpisani su ugovori sa slobodnim igračima Markom Stamenićem, Peterom Olayinkom i Jean Phillipe Krassom. Potpisan je i mladi Uroš Kabić za 800 tisuća, Miloš Degenek za 500 tisuća i Edmundo Ado za 400 tisuća eura.
Nakon izvučene grupe Lige prvaka s Manchester Cityjem, RB Leipzigom i Young Boysima, objavljene su i bombastične akvizicije u vidu Cherifa Ndiayea za 4 miljuna eura (plus određeni bonusi) te In-Beoma Hwanga za 5,5 miljuna eura kao najvećeg transfera u povijesti srpskog nogometa.
Rasplet u Ligi prvaka nije bio najbolji i usprkos dosta većem ulaganju čak i od Young Boysa, Zvezda je porazom u Bernu od 2:0 izgubila i matematičku priliku za nastavak avanture u Europa ligi. Iako se nije očekivalo da se pobjede Manchester City i RB Leipzig, ono što je prikazano na terenu nije se previše razlikovalo od sezona kada je Vladan Milojević bio trener uz ekstremno manja ulaganja.
Najveći debakl je svakako učinak u susretima s Young Boysima čija ekipa prema Transfermarktu vrijedi gotovo 20 miljuna eura manje od Zvezde, koji su ovog ljeta potrošili ukupno oko 3 milijuna eura na pojačanja – manje od primjerice svote potrošene na samog Cherifa Ndiayea.
Tako je ovaj klub nakon najvećih ulaganja u svojoj povijesti imao jednu od najsramotnijih predstava u Ligi prvaka jer, iako su se događali 6:0 porazi od Bayerna i PSG-a u nekim prethodnim sezonama, ulazni transferi i plaće nisu bili ni blizu razine kao pred ovu sezonu, a čak i u tim spomenutim sezonama je Zvezda znala iščupati bodove Napoliju, Liverpoolu i Olympiakosu.
Ono što najviše brine sve navijače ovog kluba je njegova sportska politika. Iako su rezultati u Europi tu, prodaje mladih igrača nisu ni blizu razine onog što je posljednjih godina radio Dinamo, a uz to sve najviše iritira arogancija generalnog direktora Zvezdana Terzića. On je primjerice ovog ljeta imao bezbroj izjava o tome kako su se odbijale ponude od 5 miljuna eura za Veljka Nikolića i Željka Gavrića, da bi na kraju Nikolić ovog ljeta napustio klub za cifru koja još nije potvrđena, a Gavrića je Ferencváros doveo za svega 1,2 miljuna eura.
Strahinja Eraković, igrač u kojeg se najviše ulagalo po pitanju razvijanja i čak pozivalo u A reprezentaciju Srbije prodan je za 8 miljuna eura. Kada se pogleda broj odigranih minuta i sjajnih utakmica u Europi protiv ozbiljnih ekipa, to je izuzetno malo pa se simpatizeri Zvezde vode argumentom da bi se u Zagrebu za ovog nogometaša zaradila i dva puta veća cifra, te da se propustila velika šansa po pitanju njegove prodaje.
Jedan od najvećih promašaja u vidu ulaznih transfera je svakako Nemanja Motika za kojeg je klub u zimu 2022. godine izdvojio tada rekordnih 2,5 miljuna eura, u cilju da se od njega stvori igrač na kojem će se napraviti profit. Na kraju svega, Motika je već 2 mjeseca nakon svog dolaska bio poslan u omladinske selekcije kluba, a ovog ljeta je potpisao za ljubljansku Olimpiju putem besplatnog transfera uz dogovor da Zvezda ima određeni postotak od njegove naredne prodaje.
Najtužnija je svakako činjenica da klub ima pristup gotovo svim najtalentiranijim klincima u zemlji, ali da se njihov razvoj kao i prodaja ne odrađuje na nivou na kojem se očekivalo. Tako pojedini igrači prolaze ispod radara, poput Petra Ratkova, i budu ugrabljeni od strane klubova poput TSC-a iz Bačke Topole, kako bi se s njima napravile velike prodaje.
Loša sportska politika izaziva svakakve nuspojave, a jedna od njih su dugovi kluba koji rastu iz godine u godinu uprkos igranju u Europi i ostvarivanju rezultata u njoj, kao i osvajanju nacionalnog prvenstva svaki put od 2018. godine. Uz to, u Zvezdi mogu računati i na nezanemariv upliv novca od strane države, što niti sam generalni direktor Terzić ne krije.
Prema APR-u (Agenciji za privredne registre Srbije), dug Crvene zvezde na kraju prošle kalendarske godine je prešao iznos od 76 miljuna eura, a znajući koliko se novca potrošilo samo na transfere ovog ljeta uz razna povećanja plaća i prebacivanje limita po pitanju trenerske plaće koja je sada milijunska, bonusi iz Lige prvaka će biti dovoljni da se to sve na neki način pokrije, ali se sam dug neće uvelike umanjiti.
Usporedbe radi, dug Zvezde je na kraju 2022. godine iznosio 65 miljuna eura, a u 2021. nešto manje od 60 miljuna eura, što dovoljno govori kako se upravlja klubom.
Početkom ove godine je Zvezdan Terzić objavio kako je klub uplatio 13 miljuna eura posebnog poreznog duga kojeg je klub imao, a da je sam novac bio zarađen od UEFA bonusa. To je postavilo velike upitnike, s obzirom da Zvezda prošle sezone nije prošla grupu Europa Lige i da je u njoj upisala samo jednu pobjedu, te da takav bonus UEFA-e za sam nastup niti teoretski nije mogao postojati.
To je samo produbilo ono što je već javna tajna, a to je da klub od države dobija određenu financijsku pomoć, a znajući da se ove godine u sam FSS (Nogometni savez Srbije) priključio Dragan Džajić kao predsjednik i veliki prijatelj Zvezdana Terzića, sumnje za malverzacije o kojima se spekulira od dolaska Terzića u klub samo rastu.
Sam Terzić je svojevremeno bio optužen i na kraju osuđen za malverzacije koje je imao u OFK Beogradu, iako je suđenje otkazivao skoro 3 godine, a nebrojeno se puta i javno hvalio kako je u zatvoru upoznao pregršt kvalitetnih ljudi.
Crvena zvezda je njegovim dolaskom sebe vratila u Europu i ne može se osporiti da su rezultati i trofeji uveliko porasli, no često se postavlja pitanje bi li netko s više sposobnosti uspio Zvezdu odvesti na puno veću razinu sa sredstvima kojima raspolaže, jer se ove sezone najbolje pokazalo koliko trenutno rukovodstvo više gleda na kvantitetu, a ne na kvalitetu prilikom dovođenja igrača.
Najskuplji trener u povijesti ima ultimatum. Ukoliko se 20.12. u “Večitom derbiju” protiv Partizana ne ostvari pobjeda, klub je spreman raskinuti ugovor koji vrijedi do 2025. godine. S obzirom na već spomenutu milijunsku plaću, čini se da klubu i usprkos rekordnim dugovima nije problem dodatno bacati novac u trenutnom teatru apsurda koji raste iz godine u godinu.
Klubu je potrebna potpuna reforma sportske politike ukoliko misli biti redovan sudionik Lige prvaka u novom formatu. Dokazalo se još jednom tako da, čak i ako imate novac, a ne znate ga iskoristiti, on vam ničemu ne vrijedi. Stvorio se osjećaj da se bolje igralo i više “borilo za dres” kada je u rosteru bilo manje skupljih igrača, što se u modernom nogometu ne smije dozvoliti, a ako Zvezda želi biti u eliti, mora početi pratiti trendove.
