Moderni je nogomet obilježen različitim karakteristikama koji ga jasno odvajaju od sporta koji se igrao prije tek malo više od desetljeća. Osim evolucije golmanske pozicije, druga bitna promjena ležala je u usvajanju presinga kao jedne od općih ideja u obrambenom segmentu igre. Iako počeci presinga zapravo sežu sve do 60-ih godina prošlog stoljeća i Kijeva gdje je Viktor Maslov s tamošnjim Dinamom znantno podigao standarde fizičke spreme, trebalo je proći još nekoliko desetljeća dok presing nije ušao u “mainstream” nogometne filozofije.
Njemačka škola Ralf Ragnick, Jürgen Klopp i Thomas Tuchel samo su neki od najpoznatijih predstavnika tog zahtjevnog stila. Glavni razlog zašto je pojava presinga postala uobičajena tek danas odnosi se upravo na razvoj fizičke pripremljenosti sportaša i sportske medicine općenito. S nogometašima čiji je neljudski atletski potencijal značajno porastao u posljednjih pola stoljeća treneri su dobili nove alatke da pretvore svoje radikalne ideje u stvarnost.
S obzirom na to da je ideja presinga postala globalna nije ni čudo da se nekolicina hrvatskih stratega također ugledalo na neke od gorenavedenih stručnjaka. Stoga, dojmilo se kao pravo vrijeme za provesti istraživanje koje će pokazati koliko se često i intenzivno igra presing u HNL-u.
Ponajprije valja definirati presing kao visoki pritisak na nogometaše suparničke momčadi koja je u posjedu s ciljem što brže ponovne uspostave kontrole lopte. Kako bi izmjerili presing na nekoj utakmici uzeta je metrika razvijena još 2014. godine – dopušteni pasovi po defenzivnoj akciji (engl. Passes Allowed Per Defensive Action, skraćeno PPDA).
Autor Colin Trainor svoju je ideju prezentirao na tadašnjem StatsBomb blogu, a za potpuno razumijevanje metrike važno je izdvojiti nekoliko njegovih zaključaka. PPDA isključivo objašnjava koliko intenzivno pritišće neka momčad, ne nužno i koliko uspješno; uspješnost u PPDA kategoriji također može biti pod velikim utjecajem nesrazmjera kvalitete između dvije momčadi, gdje jedna ekipa može izgubiti loptu ne zbog protivničkog pritiska, već jednostavno zbog manjka kvalitete vlastitih igrača. Usto, treba istaknuti da PPDA računica koja je korištena u ovom istraživanju minimalno odstupa od iste statističke kategorije koju vodi Opta zbog nedostupnosti podataka koji su za potrebe ove analize prikupljeni sa Sofascorea.
Prva od mnogih tablica u ovom tekstu odnosi se na najjednostavniju moguću usporedbu HNL momčadi iz tek završene 2022./2023. sezone. Iz priloga se može iščitati da Lokomotiva predvodi u ovoj kategoriji, dok ju slijede Dinamo, Rijeka, Osijek i Istra nakon koje već slijedi poveći razmak između klubova.
Za Lokomotivu koja nije mijenjala trenera ovo je i dalje aktualan podatak te odraz stila igre koji je upogonio Silvijo Čabraja. Ipak, za ostatak lige koji je uglavnom izmijenio nekoliko trenera u sezoni ovi podaci nisu toliko relevantni ako se uzme u obzir da svaki trener donosi svoje taktičke ideje, koje mogu ili ne moraju biti značajno drugačije od onih njegova prethodnika.
Tablica koja prikazuje pojedinačne vrijednosti trenera u PPDA kategoriji može daleko bolje objasniti stilove igre, a i dati bitan uvid u taktičke postavke momčadi za sljedeću sezonu. Tako se ističe Mislav Karoglan čiji je stint u Hajduku rangiran kao prvi po intenzitetu presinga. Nakon hajdučke epizode, 41-godišnjak će novu priliku dobiti u Istri koja je pod trenerskom palicom Gonzala Garcíje igrala jedan od najorganiziranijih nogometa u ligi.
Kada je pak riječ o Hajduku, Valdas Dambrauskas koji je započeo sezonu, drugi je po redu klupskih stratega, ali ni njegovih 10,03 pasova po defenzivnoj akciji, kao i vrlo visokih 12,17 Ivana Leke ne mogu se usporediti s Karoglanom čija je obrana bila uvjerljivo najaktivnija (9,32). Osim preferiranog stila igre, treba imati na umu da utjecaj na vrijednosti mogu imati i ozljede pojedinih igrača, kao i jakost rasporeda.
Igor Bišćan koji je inače poznat po povučenijem nogometu, što je došlo do izražaja u ulozi izbornika hrvatske U-21 reprezentacije, očekivano se i ovdje nalazi niže na tablici (podsjetnik: manja PPDA vrijednost ~ veći intenzitet presinga), dok je kolega Ante Čačić značajno više zahtjevao aktivnost svojih igrača u obrani. Sergej Jakirović koji je revitalizirao Rijeku na polusezoni bolje je prošao u ovoj kategoriji od oba svoja prethodnika (Dragan Tadić i Serse Cosmi), a sudeći prema pripremnim utakmicama bivši je trener Zrinjskog za narednu sezonu dodatno povećao intenzitet presinga svoje momčadi.
Sljedeći korak u istraživanju bio je provjeriti utječe li prednost domaćeg terena na presing. Razlika je gotovo nevidljiva. HNL domaćin prosječno bilježi 10,77 dodavanja po defenzivnoj akciji, a gostujuća ekipa 11,16. Uzmemo li u obzir razlike između pojedinih trenera u ligi, ova se čini iznimno malom. Dakle, navijački motivacijski huk s tribina nema, barem vidljivi, utjecaj na to koliko će se određeni igrač “zalagati” u obrani.
Parametar koji je isto bilo zanimljivo provjeriti leži u mogućem efektu stadiona, odnosno travnjaka, na količinu presinga. Hipoteza je provjerena s više metoda koje su uključivale i samo gostujuće, i obje momčadi, ali nijedna nije pokazala da ijedan stadion u HNL-u ima niži ili viši intenzitet presinga od ostalih. Ovakvom zaključku najviše je pridonio rad i ulaganje Hrvatskog nogometnog saveza koji je nedavno ugradio hibridne travnjake na sve ligaške stadione čime je disparitet u kvaliteti uvjeta gotovo nestao.
Preostalo je još istražiti postoji li utjecaj sudaca na presing momčadi. Pretpostavka je da sučevo puštanje kontakta utječe na intenzitet obrane tako što nijedan nogometaš ne želi dobiti karton za prekršaje koji su relativno manje opasni u odnosu na, primjerice, kontranapade. Stoga, za očekivati je da će igrač djelomično prestati pritiskati protivnika ako sudac često okarakterizira te akcije kao faul.
U konačnici, podaci su pokazali da uistinu postoji velika razlika između sudaca po PPDA kategoriji. Ne smije se zaboraviti da na ove brojke, pogotovo kod sudaca koji su odsudili manje utakmica, važan utjecan mogu imati i sami stil igre momčadi, bez obzira na sudca, ali ovolike se razlike ne mogu objasniti isključivo vanjskim faktorom.
Od djelitelja pravde s većim brojem minuta istaknuo se Tihomir Pejin čija PPDA vrijednost jedina ide ispod 10 (9,91). Četiri ciparska i bugarska suca koji su ove sezone došli na razmjenu u HNL nisu se iskazala puštanjem igre, ali neće ohrabriti ni činjenica da je predstavnik nove generacije hrvatskih sudaca Patrik Kolarić završio na pretposljednjem mjestu u izboru sudaca s više od pet utakmica.
Ukoliko suce filtriramo prema klubovima protiv kojih su sudili, dobit ćemo da nema prevelikog odstupanja u redovima veličina od prve tablice vezane za suce. Iako, mora se napomenuti da neki pojedinci ponovno izlaze u prvi plan kao Patrik Kolarić čiji je PPDA kada sudi Hajdukove utakmice puno viši od vlastitog prosjeka.
Uglavnom, priložene tablice za suce u utakmicama određenih klubova mogu najbolje poslužiti da se izvuče zaključak kako suci zapravo mijenjaju svoj kriterij ovisno o situaciji na terenu, no ne nužno i u korist atraktivnijeg nogometa s manje sjeckanja igre.
Posljednji vanjski faktor koji će biti uključen u analizu jest efekt umora igrača na intenzitet presinga. S umorom je igrača pokriven i općeniti trend u HNL-u u prethodne dvije sezone (otkad Sofascore vodi detaljna mjerenja). Većinom je riječ o povremenim, kratkotrajnim skokovima koji ne mogu biti jasno pripisani umoru igrača.
Jedini izuzetak jest rast (veća PPDA vrijednost) u drugom dijelu završene sezone čemu je najvjerojatnije zaslužna tadašnja garnitura ligaških trenera. Za preciznije bi zaključke svakako bilo poželjno imati dosta veći obujam podataka.
Na kraju istraživanja valja još napomenuti kako PPDA nije “sveznajuća” metrika, odnosno i ona može propustiti određeni kontekst kada su u pitanju neke rubne situacije. Ipak, najbolji je alat koji je trenutačno javno dostupan i s kojim je moguće provesti temeljito istraživanje jedne lige. Zaključci iz ovoga teksta korišteni su kako bi se testirala neka od ukorijenjenih narodnih pretpostavki.
*Za one koji želi saznati više o metodologiji istraživanja ili individualni podatak mogu se javiti autoru istraživanja Mislavu Dujaku na Twitter – @ddmislav.
