Nova sezona SuperSport HNL-a donijela je kompetitivniju razinu nogometa. Glavni razlog za to je ispadanje Rudeša iz najvišeg ranga. Klub sa zapada Zagreba nije bio spreman za zahtjeve SHNL-a te je očekivano ispao. Isto bi se dogodilo i da je Zrinski Osječko 1664. ove godine zamijenio Zagrepčane.
Srećom po pratitelje nogometa u Hrvatskoj, Šibenik je u posljednjem kolu SuperSport Prve nogometne lige porazio slavonski klub te je tako osigurao mjesto u najvišem rangu. Uz sve probleme koje “Narančasti” imaju oni su naviknuti na razinu igre u SHNL-u koja znatno odstupa od svih ostalih liga te su dobar početak sezone iskoristili za mirnu plovidbu u prvom dijelu sezone.
No, problem u Hrvatskoj postoji u tome što je liga lako mogla postati nekonkurentna na dnu, samo da se jedan rezultat odvio drugačije od optimalnog. Vjerujem kako Hrvatski nogometni savez u tome ne vidi problem te da ni ne promišljaju o mogućim rješenjima. Štoviše, mišljenja sam kako bi HNS prije mogao donijeti odluku suprotnu boljitku hrvatskog nogometa.
Što treba promijeniti?
U Hrvatskoj se često spominje mogućnost proširenja lige, no koliko je to suludo dokazuju baš te rotacije klubova iz prve u drugu ligu i obrnuto. Naime, ako se to stalno događa, može se zaključiti kako u Hrvatskoj ne postoji 12 konkurentnih klubova za najviši rang.
Logičan potez, koji HNS gotovo sigurno neće povući, zapravo bi bio smanjenje lige na osam klubova. Nije to učestala praksa u europskom nogometu. To zasad radi samo Moldavija, a takva praksa im je donijela i 31. mjesto na UEFA-inoj ligaškoj ljestvici, što je za 12 mjesta lošije od Hrvatske. Iako su iza HNL-a, njihov pomak na UEFA-inoj ligaškoj ljestvici ipak pokazuje da je to bila dobra odluka.
U moldavskoj ligi je prošle sezone prekinuta dominacija Sheriffa iz Tiraspola. Ligu je osvojio Petrocub Hîncești koji je za nagradu dobio i nastup u skupinama Konferencijske lige.
Osim što je liga konkurentnija u tom formatu, ima i sličan broj predstavnika u europskim grupama kao i Hrvatska posljednjih par sezona. Točnije, u posljednje tri sezone Moldavija ima identičan broj predstavnika kao i Hrvatska. U savezu s istoka Europe na promjenu su se odlučili u sezoni 2021./2022. nakon što su nekoliko sezona rotirali između lige 10 i lige osam. Samo u početnoj sezoni Moldavci nisu imali predstavnika u Europi, a nakon toga je čak i klub koji nije Sheriff izborio europsko natjecanje.
Što točno liga 8 nosi za hrvatski nogomet?
Ono što bi smanjena liga donijela za Hrvatsku je očito. Otvara se mogućnost podjele lige na dva dijela nakon polovice sezone na ligu za prvaka i ligu za ostanak. To bi donijelo uzbuđenje na obje strane te bi liga postala atraktivnija i kao medijski proizvod. Uz borbu za prvaka (ako bi se bodovi prepolovili) dobili bi i česte „derbije“ te zanimljiviju borbu za ostanak.
Podjela lige uobičajena je praksa čak i u boljim ligama od Hrvatske. Tako su se na taj potez odlučili i Belgijci te Danci, a i bliski nam Austrijanci. Belgijci ligu dijele na tri dijela i prepolovljuju razlike među klubovima (kao i Austrijanci) sa zaokruživanjem na manju decimalu (razllika od tri boda u playoffu postane jedan bod), dok Danci ipak ostavljaju bodove netaknutima uoči lige za prvaka.
Oba formata mogu biti zanimljiva. Ako želite dobiti uzbuđenje, odaberete austrijski i belgijski model gdje bi se neka veća razlika prepolovila prije posljednja dva kruga prvenstva. Tako se daje prilika “slabijim” momčadima da osvoje naslov prvaka. Naravno, dominantni klubovi bi se vjerojatno žalili na takvu odluku te bi donošenje ovog formata zasigurno naišlo na protivnike.
Ukoliko se odabere danski model dobijemo samo veći broj “derbija” te veće uloge u donjem domu tablice. Tako bi gledatelji češće mogli gledati dvoboje “velike četvorke” dok bi ostale četiri ekipe igrale napete utakmice za ostanak u ligi.
Ono što bi se još moglo preuzeti iz ovih formata je doigravanje za europska mjesta. Najbolji princip bio bi da četvrtoplasirana ekipa iz lige za prvaka igra s prvoplasiranom iz lige za ostanak. Tako bi u oba dijela lige ekipe uz borbu za ostanak i za osvajanje imale motiv igrati do kraja sezone.
Hrvatska sigurno ima osam kompetitvnih ekipa koje bi ligu istog broja klubova učinile zanimljivom. Postoji čak i 10 takvih ekipa, no onda se javlja problem da ulazak “krive” ekipe u najviši rang narušava kompetitivnost same lige, ponajviše zbog toga što bi se unaprijed znalo koja ekipa ispada. Osim što bi osam klubova u najvišem rangu hrvatskog nogometa podiglo razinu nogometa u vrhu, poboljšalo bi i stanje u drugom rangu.
Naime, u SuperSport 1. NL ionako postoji veliki problem. Većini klubova manjka ambicije te svoju sezonu koriste kao borbu za ostanak umjesto u stvaranju ekipe koja će se boriti za plasman u višu ligu. Promjenom bi se u niži rang „ubacile“ dvije ekipe s prvoligaškim budžetom koje bi se onda borile za naslov, a HNS bi zatim imao mogućnost i vraćanja doigravanja za prvu ligu.
Neki će reći kako bi to uništilo druge ekipe u 1. NL. No, osim Rudeša ove sezone niti jedna ekipa nema uvjete u smislu financija, infrastrukture ili još bolnije, želju za plasmanom u viši rang, a ubacivanje „prvoligaških“ ekipa im ne bi narušilo borbu za ostanak.
HNS treba reagirati ne bi li poboljšao domaći nogomet. Također, liga osam ne treba biti konačno rješenje. Kada bi se stvorili uvjeti da Hrvatska ima 12 stabilnih klubova onda bi imalo smisla vratiti ligu 10. Trenutno je u Hrvatskoj 11 takvih klubova, i to ako snizimo kriterije. No, problem je što je po trenutnom djelovanju HNS-a bliže proširenje lige nego smanjenje.
Što god da se desi, SuperSport HNL će i dalje biti praćen, no želja svih pratitelja je gledanje kvalitetnog nogometa u svojoj državi, a ne “bježanje” prema stranim ligama. Stoga bi Liga 8 potencijalno podigla kvalitetu, kako prvog, tako i drugog ranga hrvatskog nogometa.
