Sprint kao forma utrkivanja polarizirajuća je tema u svijetu auto i moto sporta, posebice kada govorimo o kraljevskim klasama utrkivanja na četiri i dva kotača. Dok je sprint u Moto GP-u danas većinom dobro prihvaćen kao nešto što je dodalo novu dimenziju trkaćim vikendima, u Formuli 1 i dalje je predmet kritika zbog nedostatka akcije na stazi tijekom natjecanja.
Iza nas su četiri sezone od kada je uveden sprint u Formulu 1. Prve dvije sezone imali smo tri sprinta po sezoni, da bi ta brojka bila povećana na šest za sezone 2023 i 2024. Također, prve sezone su bodove za plasman dobivala samo najbolja tri vozača, na način da je pobjednik osvojio 3 boda, drugoplasirani 2, a trećeplasirani 1 bod. Već od druge sezone dobili smo novi način bodovanja u kojemu pobjednik osvaja 8 bodova, za svaku poziciju niže vozač osvaja jedan bod manje, a shodno tome bodove osvaja ukupno 8 vozača.
S druge strane, Moto GP se za uvođenje ovog formata odlučio 2023. godine. Velika razlika na koju su se odlučili je da sprint bude dio svakog trkaćeg vikenda. Uz to, dodjeljuju i više bodova po utrci. Pobjednik osvaja 12 bodova, drugoplasirani 9, za treće mjesto se osvaja 7 bodova, te nakon toga svaka sljedeća pozicija donosi jedan bod manje, zaključno s 9. mjestom.
Bodovanje za glavne utrke je slično, pobjednik u oba sporta osvaja 25 bodova. Razlike su u tome da u Formuli 1 bodove osvaja najboljih 10 vozača (25-18-15-12-10-8-6-4-2-1), a u Moto GP-u najboljih 15 vozača (25-20-16-13-11-10-9-8-7-6-5-4-3-2-1).
Već je iz prethodno predočenih podataka vidljivo da Moto GP dodjeljuje znatno više bodova temeljem rezultata u sprint utrkama. Kroz nastavak ovog teksta analizirat ćemo koliki utjecaj sprint ima na konačni poredak u prvenstvu i može li to biti uzrok velike razlike u uzbudljivosti sprint utrka u Formuli 1 i Moto GP-u.
Jorge Martin je prvak zbog sprinta
Dvostruki Moto GP prvak i aktualni viceprvak Francesco Bagnaia ući će u povijest kao vozač koji je tijekom jedne sezone zabilježio pobjede u više od 50% voženih utrka, a da na kraju ipak nije uspio doći do titule. Bagnaia je upisao 11 Grand Prix pobjeda, a naslov je otišao u ruke Jorgea Martina, vozača koji samo 3 puta stajao na najvišoj stepenici pobjedničkog postolja. Razlog? Sprint utrke. Iako obojica imaju po 7 sprint pobjeda, Martinova konstantnost dovela ga je do toga da poništi manjak bodova osvojenih u nedjeljnim utrkama.
Nije Martin bio loš u glavnim utrkama, naprotiv. Upisao je čak 10 drugih mjesta, a šest se puta dogodilo da Bagnaia pobijedi, a Martin bude drugi u utrci. No, kada zbrojimo samo bodove iz nedjeljnih utrka, doći ćemo do zaključka da je Španjolac osvojio 337, a Talijan 370 bodova. To je razlika od čak 33 boda u korist vozača koji je na kraju završio drugi u prvenstvu.
Jorge Martin je otkrio tajnu formulu natjecanja u trenutnom formatu. Ne samo da je u sprintu nadoknadio zaostatak od 33 boda u odnosu na glavnog rivala, nego je apsolutno izdominirao ovaj format natjecanja.
Gledajući samo utrke u subotu, tj. sprint utrke, Španjolac je osvojio 171 bod. To je 33,66% ukupnog broja bodova (508) kojeg je osvojio u sezoni. S druge strane, Bagnaia je u sezoni sezonu završio sa 498 bodova. Od toga je 128 bodova došlo putem sprinta, tj. 25,7%.
Bez obzira na puno lošiji udio bodova osvojenih u sprintu, gledajući apsolutne brojke Bagnaia je sa 128 bodova i dalje drugi najbolji vozač u subotnjim utrkama. Slijede Marc Marquez i Enea Bastianini s po 122 boda. Taj podatak samo dodatno pokazuje koliko je Martin bio dominantan u sprintu.
Formula 1 priča drugu priču
I dok sprint daje novu dimenziju utrkivanju na dva kotača, vozači Formule 1 takvim utrkivanjem nisu baš oduševljeni. Štoviše, mnogi niti ne kriju da ne vide smisao sprint utrka.
Najglasniji po tom pitanju je četverostruki prvak Max Verstappen koji je u više navrata izjavio da bi bilo najbolje da se sprint utrke u potpunosti uklone iz kalendara. Glavni argument za takav stav uglavnom navodi gubitak nepredvidivosti koju sprint donosi nedjeljnim utrkama.
Posebno se u tom smislu ističe njegova izjava nakon pobjede u sprintu u Austinu 2023. godine: “(…) kvalificiram se kao prvi i bio sam kao “pff”, subota je, ionako se ne dijeli puno bodova u utrci. I pored toga već smo odradili utrku i svi više-manje znaju što će se dogoditi sutra u smislu brzine bolida, i to oduzima dio uzbuđenja.”
Priča o Formuli 1 namjerno počinje citatom aktualnog prvaka, umjesto analizom broja bodova osvojenih u sprint utrkama i utjecajem tih bodova na ukupni poredak. Razlog je jednostavan: kada bi svim vozačima oduzeli bodove iz sprinta, poredak na prvenstvenoj tablici bi ostao identičan, bez doslovce iti jedne promjene.
Najuspješniji vozač kada su sprint utrke Formule 1 u pitanju je Max Verstappen. On je u subotnjim utrkama osvojio 38 bodova, tj. 8,7% od 437 bodova koje je osvojio tijekom cijele sezone.
Po bodovnoj uspješnosti u sprintu slijede Lando Norris (30), Charles Leclerc (29), Carlos Sainz (28) i Oscar Piastri (27), a gledajući najboljih 10 vozača u ukupnom poretku, većina njih je u sprint utrkama prikupila 8 do 9 posto svojih bodova.
F1 Sprint nije bitan i nije zanimljiv
Iako će se naći skupina ljudi, većinom onih koji trkaće vikende prate na stazi, koja zagovara sprint format vikenda, generalno je mišljenje da sprint utrke u Formuli 1 nisu zanimljive. Neki će otići i korak dalje pa neće niti gledati sprint utrke jer, kako kažu, zbog nezanimljivosti te su im utrke postale nebitne.
Premda se može argumentirati da postoji korelacija između te dvije stvari, ipak se ne može sa stopostotnom sigurnošću reći kako nebitnost proizlazi iz nezanimljivosti, već obrnuto.
Formula 1 putem sprinta dijeli premalo bodova. Premalo da bi se isplatio rizik nekakvog agresivnog napada na stazi u svrhu dolaska do bolje pozicije u subotnjoj utrci.
Protekle godine F1 vozači su tijekom Grand Prix utrka osvojili ukupno 2443 bodova. Putem sprinta se podijelilo 216 bodova, tj. samo 8,12% ukupnog broja bodova. U Moto GP-u, sprint donosi 25,9% ukupnog broja dostupnih bodova.
Nezamislivo je da netko tko se nalazi na drugoj poziciji sprint utrke nekakvim agresivnim potezom napadne prvo mjesto. Tako riskira da, u slučaju sudara, sebe potencijalno izbaci iz kvalifikacija za glavnu utrku, koje slijede samo nekoliko sati kasnije. Tako bi, zbog želje za osvajanjem jednog dodatnog boda, sebe izbacio iz utrke za 25 bodova sljedećeg dana.
Veliku ulogu u ovakvoj konzervativnosti igra i ograničenje budžeta koje je na snazi u Formuli 1. Veliki sudari na bolidima mogu prouzročiti milijunske štete. Više novca za popravljanje šteta znači manje novca za razvoj bolida. Jednostavno, premalo je bodova u igri da bi se zbog toga ugrozio planirani put razvoja.
Promjena neće biti
Aktualni sustav u Formuli 1 je rezultat kompromisa.
S jedne strane imamo vodeće ljude u sportu koji sprint format vide kao način da se poveća broj natjecateljskih sesija tijekom vikenda. Tako umjesto tri treninga koji nisu natjecateljskog karaktera, imamo jedan trening te dodatne kvalifikacije i još jednu utrku. To povećava broj ljudi na tribinama tijekom petka i subote, ali i prihode od sponzora.
S druge strane je veći dio navijača koji u ovakvom sustavu vide neželjenu “amerikanizaciju” sporta i više preferiraju standardni format vikenda.
Takav kompromis doveo je do vjerojatno najgoreg mogućeg sustava. Odlazak u bilo koji ekstrem, bilo da se sprint utrke ukinu u potpunosti, ili da postanu dio svakog trkaćeg vikenda, bio bi bolji od trenutnog stanja. Povećanjem broja sprint vikenda timovi i vozači bi se našli u situaciji da moraju loviti svaki bod i tijekom subotnjih utrka.
Ali promjene se neće dogoditi, pa ne vrijedi o tome niti maštati. Čini se da je vodstvo Formule 1 zadovoljno ovakvim sustavom. Sustavom u kojemu, kako bi navijačima na tribinama omogućili dodatnu zabavu, šest odabranih ima priliku organizirati utrku bez utrkivanja.
