U emisiji “Gradske minute” na Yammatu gostovao je Mislav Salitrežić, glavni projektant Stadiona Zagreb i arhitekt osječke Opus Arene. Povod razgovora bile su novosti i detalji vezani uz obnovu zagrebačkog stadiona. Tom prilikom otkriveno je da će se 22. travnja, u sklopu 31. kola Supersport HNL-a, odigrati posljednja utakmica na starom stadionu u Kranjčevićevoj. Nedugo nakon toga, nogometaše će zamijeniti građevinski radnici, a započet će izgradnja novog stadiona.
U emisiji je rečeno kako je trenutno u tijeku pražnjenje ureda i prostorija na stadionu. Novi stadion imat će kapacitet od 11.163 sjedeća mjesta, više od 400 parkirnih mjesta za automobile te 600 mjesta za bicikle. Vrijednost cijelog projekta, uključujući PDV, iznosi 44 milijuna eura. Gradnja će se provoditi prema projektu osječke tvrtke Sirrah, koja iza sebe već ima iskustvo u projektiranju nogometnih stadiona, uključujući i osječku Opus Arenu.
Kranjčevićeva će se razlikovati od Opus Arene
Salitrežić je objasnio razlike između stadiona u Zagrebu i Opus Arene u Osijeku.
Iako su oba stadiona sličnog kapaciteta i UEFA kategorije 4, zapravo je bio potpuno različit pristup projektiranju. Opus Arena je projektirana kao potpuno novi stadion na otvorenoj lokaciji što je omogućavalo veću slobodu u planiranju prostora, odnosno pristupa infrastrukture i sve ono što treba biti uz stadion. Stadion u Kranjčevićevoj je rekonstrukcija unutar već formirane urbane matrice koja se trebala očuvati što je više moguće i ostati što manje volumenski napadan u tom prostoru. To su glavne razlike. Odmah u startu se radi o dva vrlo različita projekta koji sadržavaju sve iste sastavne dijelove.
U Stadionu Zagreb je jače naglašena integracija s urbanim prostorom. Fasada je nešto toplija. Nema šiljaste dijelove kao što ima Opus Arena. Nije toliko monumentalan zato što se treba uklopiti u blok u kojem se nalazi. Stadion će se graditi tako da zadovolji stroge kriterije UEFA-e. Na njemu će se moći igrati utakmice svih europskih natjecanja
Mislav Salitrežić
Završni projekt se razlikuje od idejnog rješenja
Prije početka projektiranja, imali su i uvid u idejno rješenje koje je napravio Arhitektonski fakultet.
Nama je idejno rješenje služilo kao korisni orijentir u smislu sadržaja i kapaciteta. Već prilikom samog početka našeg rada, kad smo prolazili kroz idejni projekt, uočili smo neke određene upitnosti. Pitanje je bilo može li se zaista postići UEFA 4 kategorija onako kako se to može postići na potpuno novom stadionu. Vrlo brzo se pokazalo, nakon nekih preliminarnih ispitivanja konstrukcije, da ona niti funkcionalno niti sa svojom nosivošću ne može podnijeti ono što je idejni projekt zamislio. Što je normalno – ne možete sve znati prije nego što krenete. Onda smo mi u tom trenutku pristupili izradi praktički novog idejnog projekta odnosno prijedloga. Sada se nalazimo pred početkom izgradnje.
Danas, na primjer, marke čelika koje su korištene za tu konstrukciju niti ne postoje. Nema ih uopće i eurokodovima ili sličnim propisima. Bila je potrebna detaljna analiza nosivosti i otpornosti na nova opterećenja kao što je zajednički krov koji dolazi. Onda rješenja za evakuacijske puteve, pristup osobama smanjene pokretljivosti… Nemojmo zaboraviti na seizmiku koja je ovdje vrlo važan faktor. Znamo da je bio potres u Zagrebu. Kada se uzmu te akceleracije tla, one su vrlo blizu već onih maksimalnih koje su propisi zamišljali. Što znači da i tu moramo biti malo možda proaktivniji i čvršći nego što bi to bilo normalno
Mislav Salitrežić
Zagreb će dobiti engleski tip stadiona
Salitrežić je objasnio promjene od idejnog nacrta te sve detalja koje će imati novi stadion.
Naravno da bih ja želio da su sve tribine spojene. Još jedna razlika između prvotnog i našeg idejnog projekta je što smo mi makli 40-metarske reflektore. Bili su kao šaka u oko u tom prostoru. Previše privlače pozornost. Ali onda stadion treba biti određene visine da biste mogli postaviti reflektore po obodu krova. Odlučili smo se da on ostane vizualno kompaktan, da ne budu četiri dijela koji su razdvojeni tornjevima na kutovima. Odlučili smo se staviti krov iznad svega i ovojnicu fasade koja ide okolo. Onda smo na kutovima probili jedne prodore, što se vidi na vizualizacijama, tako da ljudi ulaze ispod krova u natkriveni prostor i onda se kreću gdje trebaju. Tu smo dobili mali natkriveni trg gdje je taj kut trebao biti. Dobar je kut i za reflektore. Neće se stvarati sjene na terenu što je dobro za televizijski prijenos. Takvo smo rješenje koristili na Pampasu i vidjeli smo da dobro funkcionira. Tribine će biti postavljene na najmanjem dozvoljenom razmaku od terena.
Tako gledatelje donosite bliže samoj akciji s obzirom da će nove tribine biti nešto strmije. UEFA traži da sa svakog mjesta može imati dobar pogled na teren. Nagib tribine nešto malo naraste, a imate i presjek krova tako da to skoro izgleda kao zvučnik. Amplificira se buka navijača, što smo primijetili na Pampasu koji je nešto malo veći i ima zatvorene kuteve. Tamo to dobro funkcionira. Fasada se sastoji od aluminijskih lamela. Njih smo zaokrenuli pod kutom od 45 stupnjeva tako da i dalje ima prodor vjetra jer vam je na ovakvim stadionima važno strujanje zraka preko hibridnog terena. On se mora odvlaživati prirodno, inače bi morali stavljati ventilatore. Što je stadion kompaktniji, to je impresivniji
Mislav Salitrežić
