Nogometni tjedan u Rijeci, čije grand finale ćemo vidjeti večeras utakmicom Hrvatske i Latvije na Rujevici, imao je i svoje malo finale na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Naime, od 10 do 14h, pred brojnim uzvanicima iz svijeta nogometa, sporta, lokalne i državne vlasti, klubova i Hrvatskog nogometnog saveza, a u organizaciji Pravnog fakulteta, održan je seminar naziva Dan nogometa – kroz pravnu, povijesnu i diplomatsku perspektivu.
Događaju su podršku dali Hrvatski nogometni savez i svi prvoligaši, osim Hajduka (što su i naglasili organizatori – iz nepoznatih razloga, op.a.), ali i UEFA i FIFA, te privatni kolekcionari iz Rijeke poput Zvonimira Krpana koji je Pravnom fakultetu omogućio korištenje nekoliko hrvatskih povijesnih dresova.
Jedan od razloga za organizaciju programa bilo je i obilježavanje nekoliko jubileja:
- 150 godina od prve nogometne utakmice odigrane na području Hrvatske između inžinjera i radnika tvrtke Torpedo
- 120 godina od prve utakmice odigrane na stadionu Kantrida između sušačke Viktorije i zagrebačkog Građanskog
- 100 godina od prve utakmice odigrane na stadionu Kantrida između Orijenta i zagrebačkog HAŠK-a
- 25 godina od povijesne bronce hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj
Uvodnu notu predavanju dao je prof. dr. Željko Bartulović na temu pravno-povijesnog konteksta nogometa u Rijeci i Hrvatskoj, navodeći bitne događaje za razvoj nogometa na našim prostorima, poput prve utakmice, prve lopte, prvog nogometnog kluba i mnogih drugih povijesnih jubileja, nakon čega su doc. dr. Željko Heimer te dipl. iur. Željko Ševerdija iz Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva su održali zanimljivo predavanje na temu zastava, grbova i obilježja nogometnih klubova u Hrvatskoj, pri čemu smo saznali kako su hrvatski klubovi kroz povijest mijenjali svoje vizualne identitete uslijed povijesnih i političkih previranja ili vlastitih ideoloških uvjerenja. Za sam kraj prvog dijela, glavni tajnik HNS-a dipl. iur. Vladimir Iveta objasnio je model klubova sljednika, koristeći različite primjere Istre 1961, Marsonie, Varaždina i Gorice, klubova koji su kroz povijest mijenjali svoj pravni oblik i identitet.
U drugom dijelu predavanja izv. prof. Vanja Smokvina s riječkog Pravnog fakulteta održao je predavanje na temu Arbitražnog suda za sport (CAS), a onda su slijedile teme koje su mnogima bile vjerojatno i najiščekivanije:
- analiza pravnog i povijesnog konteksta postojanja GNK Zagreb
- analiza povijesnog konteksta postojanja HNK Rijeka
S obzirom da je prostor članka prekratak za detaljnije objasniti predavanje prof. Siniše Petrovića i dipl. iur. Petra Ceronje s Pravnog fakulteta u Zagrebu, zanimljivo je za istaknuti kako su njihovi zaključci da je GNK Dinamo osnovan 1996. kao udruga građana, da je NK Dinamo osnovan 1945. godine i koji može biti sportski sljednik Građanskog, a ugašen 2004. godine, te kako s pravnog aspekta, između GNK Dinamo i NK Dinamo ne postoji pravno i sportsko sljedništvo. To je primjerice potvrdila i presuda Vrhovnog suda RH u slučaju Igora Cvitanovića protiv Dinama iz 2009. godine, zbog čega drugi najbolji strijelac u povijesti HNL-a nije mogao naplatiti sve dugove koji su ostali nakon njegovog odlaska iz kluba.
Nakon toga je na pozornicu stupio izv. prof. Marinko Lazzarich s Učiteljskog fakulteta u Rijeci, inače autor monografije HNK Rijeka “Rijeka bijelih snova” koji je okupljene upoznao s povijesti postojanja HNK Rijeka. S obzirom na to da je HNK Rijeka tek prije nekoliko godina pokušala dokazati postojanje slijeda s US Fiumanom i kao novi datum osnivanja kluba uzela 20. veljače 1905., što je izazvalo burne reakcije diljem Hrvatske. Predavač je, mimo pravnog aspekta, stavljajući naglasak na sociološki i povijesni aspekt, postavio tezu da Rijeka ima neporeciv kontinuitet s dva riječka povijesna nogometna kluba, Olympia i Fiumana, pozivajući se na poveznice stadiona, navijača, igrača i rukovodstva kluba. Prof. Lazzarich zaključio je kako je pravni aspekt u izrazito složenoj povijesti Rijeke posljednjih 100 godina, a dokazivanje kako između Fiumane, Olympije i Rijeke jedino može biti to što Fiumana i Olympia nikada nisu prestale postojati. Različiti autori i povijesničari imaju različite zaključke, no prof. Lazzarich ima čvrst stav kako o povezanosti Rijeke i Fiumane te Olympije ne može biti govora zbog toga što nema povezanosti između igrača, rukovodioca, navijača, niti je došlo do nasljeđivanja prava i obveza, te kako datum osnutka HNK Rijeke može biti jedino 29. srpanj 1946.
Za sam kraj, na rasporedu je bilo možda i imenima najbogatije predavanje tj. okrugli stol na temu 25 godina od bronce u Francuskoj, kojem su prisustvovali bivši predsjednik HNS-a Branko Mikša, bivši izvršni direktor HNS-a Duško Grabovac te trojica vatrenih – Dario Šimić, Mario Stanić i Goran Vlaović, uz moderiranje sportskog novinara Roberta Matteonija te izv. prof. Vanje Smokvine.
U revijalnom i ležernom tonu svi sudionici osvajanja bronce u Francuskoj prisjetili su se tih dana ponosa i slave, a ujedno i poneke anegdote poput toga kad je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman trebao odraditi bilateralne razgovore uoči utakmice Njemačke i Hrvatske u Lyonu, da bi se njemački kancelar Helmut Kohl pojavio tek prilikom intoniranja himni. Nakon završetka utakmice u kojoj je, znaju već svi, Hrvatska pobjedila s visokih 3:0, kancelar Kohl je bio taj koji je tražio predsjednika Tuđmana i molio za desetak minuta vremena. I Stanić i Vlaović i Šimić sa sjetom su se prisjećali tog ljeta, ne vjerujući kako je prošlo već 25 godina, a istovremeno izražavajući nevjericu, ali i ponos, u to kako je nova generacija 20 godina kasnije sustigla i prestigla njihove uspjehe.
Ovim okruglim stolom završena je sjajna manifestacija u organizaciji Pravnog fakulteta u Rijeci, a možemo se samo nadati kako će ovakvih i sličnih događanja biti još i više!
