UEFA je službeno odbacila prijedlog o ukidanju produžetaka u europskim utakmicama na ispadanje, zbog bojazni da bi takva promjena pravila dovela do negativnijeg pristupa klubova samoj igri. Tako ćemo produžetke u svim knock-out utakmicama Lige prvaka, Europske lige i Konferencijske lige gledati minimalno do kraja sezone 2026./27. kada završava trenutačni ciklus TV prava.
Iako je prijedlog bio razmatran na sastanku UEFA-inog odbora za klupska natjecanja, odlučeno je da se produžeci zadrže — dakle, ako je rezultat izjednačen nakon uzvratne utakmice, igrat će se dodatnih 30 minuta prije nego što se pristupi izvođenju jedanaesteraca. Jedino natjecanje u kojem nema produžetaka ostaje UEFA Superkup.
UEFA strahuje od defenzivnog pristupa ekipa
Postojao je određeni pritisak da se produžeci ukinu, prvenstveno kako bi se smanjilo opterećenje igrača u ionako prenatrpanom rasporedu. Također se isticalo da trenutni sustav daje nepoštenu prednost momčadi koja igra uzvrat kod kuće.
Međutim, čelnici UEFA-e smatraju da je bolje pokušati doći do pobjednika kroz igru nego odmah odlučivati izvođenjem penala, što se često pogrešno opisuje kao lutrija. Također postoji zabrinutost da bi ukidanje produžetaka potaknulo defenzivniji pristup, osobito kod slabijih momčadi koje bi od početka ciljale na penale.
Veliki pad broja remija u Ligi prvaka
Otkako je ukinuto pravilo gola u gostima, 37 utakmica Lige prvaka otišlo je u produžetke, od čega je 15 završilo jedanaestercima. U Europskoj ligi i Konferencijskoj ligi više od polovice susreta koji su ušli u produžetke također su odlučeni penalima.
U međuvremenu, čelnici UEFA-e tvrde da je novi format Lige prvaka donio atraktivniji i napadački nogomet u ligaškoj fazi natjecanja. Broj neodlučenih ishoda prije nokaut faze pao je s 20 posto na 12,5 posto. Prema navodima iznutra, klubovi su brzo shvatili da novi format — u kojem samo osam od ukupno 36 momčadi izravno prolazi u nokaut fazu — zahtijeva lov na pobjede, a ne zadovoljavanje remijima.
No, neki će istaknuti da je povećanje broja klubova sa 32 na 36 dovelo do slabije konkurencije. Bilo je nekoliko izrazito jednostranih susreta, poput pobjede Bayerna nad Dinamom 9:2 ili slavlja Celtica protiv Slovana Bratislave 5:1 u prvom kolu, nakon čega je škotski klub izgubio 7:1 od Borussije Dortmund.
Liga prvaka je konkurentnija
Format poznat kao “švicarski model” podrazumijeva jedinstvenu tablicu sa 36 momčadi, pri čemu svaki klub igra osam utakmica protiv osam različitih protivnika — po dvije iz svake od četiri jakosne skupine. Prvih osam izravno ide u osminu finala, dok momčadi plasirane od devetog do 24. mjesta razigravaju za preostala mjesta.
Ovosezonska Liga prvaka također je bila konkurentnija — samo su tri kluba iz prve jakosne skupine završila među osam najboljih, među njima i Liverpool. U top osam ušli su i tri kluba iz druge jakosne skupine, uključujući Arsenal, te Lille iz treće skupine i Aston Villa iz četvrte. Momčadi iz četvrte jakosne skupine općenito su ostvarile bolje rezultate nego u starom formatu s osam skupina po četiri ekipe, s prosjekom od jednog boda po utakmici, naspram prijašnjih 0,7.
Ždrijeb osmine finala bio je temeljen na plasmanu u ligaškom dijelu, a koristi se sustav sličan teniskom ždrijebu — što znači da se dvije najbolje plasirane momčadi ne mogu susresti prije finala. Liverpool je završio na vrhu lige, ali je ispao od Paris Saint-Germaina u osmini finala. Iz njihove perspektive, peh je bio taj što su Parižani loše otvorili sezonu Lige prvaka, pa je Liverpool već u prvoj nokaut rundi morao igrati protiv aktualnog francuskog prvaka.
