Ususret današnjem danu i onome što većina nogometnog puka smatra „pravim“ početkom europske sezone, odlučili smo jedan tekst posvetiti povijesnom pregledu klubova u europskim natjecanjima. U njemu ćemo proći kroz razne zanimljivosti koje se tiču nastupa pojedinih klubova, broja pojavljivanja, različitih natjecanja u kojima su klubovi nastupali, kao i nekim intrigantnim nizovima.
Za početak, spomenimo da pregled obuhvaća sve europske nastupe, uključujući i one kvalifikacijske, te podaci sežu sve do predratnog (op.a. WW2) razdoblja. Uključeni su tako i nastupi klubovi u Latinskom kupu, Mitropa kupu, Kupu velesajamskih gradova, Balkanskom kupu, Intertoto kupu prije njegova prelaska pod UEFA-ino okrilje, dok razni Superkupovi, kao natjecanja koja uglavnom uključuju samo po dva kluba – nisu. Ta su natjecanja danas dobrano isparila iz sjećanja modernog nogometa, no u svoje su doba bili pionirski koraci k obilju organiziranih europskih natjecanja koje imamo prilike gledati u novo doba. Naravno, osim navedenih, uključeni su i Kup prvaka, Kup UEFA, Kup pobjednika kupova, Liga prvaka, Intertoto kup pod okriljem UEFA-e, Europa liga, te Konferencijska liga.
Dodatni „disclaimer“ tiče se klubova, s obzirom da povijest nosi gašenja, renesanse, spajanja i razdvajanja klubova, ovakve su instance uglavnom zasebno sagledane u tekstu, tako npr. ljubljansku Olimpiju osnovanu 1945. gledamo odvojeno od njene nasljednice osnovane 2005., predstavnike gradova koji su igrali u KVG (npr. Barcelona XI, London XI, Zagreb XI) također svrstavamo kao zasebne klubove premda oni u pravnom pogledu to nisu.
Po pitanju geopolitičke pripadnosti, klubovi su za ovaj pregled pridruženi zemljama kojima danas pripadaju, a ponajviše se to odnosi na nekadašnje sovjetske, jugoslavenske, čehoslovačke i zapadno-istočno-njemačke klubove. Konačno, nogometne sezone sagledane su u konvencionalnom smislu, obuhvaćajući ljeto/jesen jedne i zimu/proljeće dvaju uzastopnih godina, premda nisu sva europska natjecanja pratila ovaj format igranja. Ipak, ona su logično svrstana u pripadajuću sezonu prema gore navedenom obrazloženju.
Broj predstavnika
Daleko na vrhu ljestvice po broju predstavnika je Njemačka, koju je kroz povijest predstavljalo čak 67 različitih klubova. Nijemci tu imaju pomoć u vidu dvije različite države (tri ako ćemo gledati kratko postojanje i UEFA-članstvo Saarlanda) kroz gotovo pola stoljeća, koje su obje davale konkurentne klubove u europskim natjecanjima. Slijede ih Englezi koji nemaju tu olakotnu okolnost no svejedno su dali 51 različiti klub, ali imaju dodatnih osam velških klubova koji su u jednom trenutku bili, ili i dalje jesu, dio engleskog nogometnog sustava. Visoko na popisu su i Rumunji, kod kojih po pitanju klupske dominacije uz iznimku Steauae/FCSB-a, i u današnje doba možemo vidjeti da samo mijena stalna jest. Sličan se poučak može izvući i za Poljsku i Belgiju, dok ostatak top 10 popisa zatvaraju Talijani, Turci, Austrijanci, Francuzi i Danci. Zanimljivo kako zadnji član „lige petica“ Španjolska, ne ulazi u najboljih 10 država sa „samo“ 30 klupskih predstavnika.
Na dnu se pak ističe Lihtenštajn sa samo četiri predstavnika, što je logično s obzirom da država od svog „nogometnog postojanja“ po sezoni daje tek jednog predstavnika – pobjednika Lihtenštajnskog kupa. Jedina članica UEFA-e koja nema svoju ligu stoga je, osim legendarnog FC Vaduza, Europi podarila još Eschen/Mauren, osvajača ovog natjecanja 2012., te Balzers i Schaan koji su isti pokal dizali 90-ih godina prošlog stoljeća. Gibraltar i Kosovo su kao najmlađe članice UEFA-e očekivano također pri dnu, kao i San Marino, Andora i Farski Otoci koji su tek koje desetljeće stariji članovi. Estonija, Kazahstan i Moldavija nisu bili naročito klupski zastupljeni za vrijeme Sovjetskog Saveza, a slično vrijedi i za Crnu Goru u doba Jugoslavije.
Broj natjecanja
Za ovaj dio pregleda spomenimo samo da smo različite inačice de facto istog natjecanja razdvojili kao zasebne entitete. Kup prvaka i Ligu prvaka promatramo dakle kao dva zasebna natjecanja, a isto vrijedi i za npr. Kup UEFA i Europa ligu.
Pomalo nevjerojatno, ali od promatranih 11 natjecanja (Latinski kup, Mitropa kup, Kup velesajamskih gradova, Balkanski kup, Kup prvaka, Kup UEFA, Kup pobjednika kupova, Intertoto kup, Liga prvaka, Europa liga, Konferencijska liga), nitko nije zaigrao u svima, dok je usamljeni rekorder baš zagrebački Dinamo, koji je zaigrao u njih 10, propustivši tek, iz očitih razloga, zaigrati u Latinskom kupu! Drugo mjesto s nastupima u devet različitih natjecanja drži isto toliko klubova, gdje prije svega moramo istaknuti još jednog hrvatskog predstavnika u splitskom Hajduku (nisu zaigrali u Latinskom i Balkanskom kupu). Uz njih su tu redom europski velikani Juventus, Fiorentina, Lazio, Rapid Wien, zatim nešto manje moćni ali i dalje ugledni Nice, Rapid București, LASK, Spartak Trnava, Újpest, Ferencváros, ali i albanska Vllaznia.
Od navedenih, zanimljivo je primijetiti kako Juventusu i bukureštanskom Rapidu nedostaje Konferencijska liga, Fiorentini Latinski kup, a Laziju Kup Prvaka. S obzirom da je Intertoto kup pod UEFA-ino okrilje ušao tek 1995., bečki Rapid, Nice, LASK, Spartak Trnava i Vllaznia neke su od rijetkih momčadi koje su zaigrale u svih sedam natjecanja koje organizira UEFA. Sveukupno gledano, preko 300 klubova na europskom kontinentu (i šire) zaigralo je u pet ili više različitih europskih natjecanja. Istaknimo tek hrvatske predstavnike, pa su tako uz Dinamo i Hajduk tu Rijeka (8), Zagreb (5) i Osijek (5).
Sezone u Europi
Po pitanju odigranih Europa u sezoni, ukoliko sagledamo momčadi koje imaju više od 50 takvih sezona, to je gotovo isključivo sama krema velikih i povijesnih nogometnih klubova. Tu listu predvode Barcelona i Juventus sa 68 sezona u kojima su nastupali u barem jednom europskom natjecanju. Samo jednu sezonu manje imaju madridski Real, portugalski Sporting i bečki Rapid, dok je na trećem mjestu milanski Inter.
Klub 60+ sezona sa sudjelovanjem u europskim natjecanjima zatvaraju Benfica, Sparta Praha, Ferencváros, Crvena zvezda, Ajax, Porto, Olympiakos, Anderlecht i Austria Wien. Dva naša kluba nekoliko su stepenica ispod, no bilježe impresivne brojke od 56, odnosno 54, europskih sezona – radi se naravno o Dinamu i Hajduku. Rijeka je treća momčad Hrvatske s 28 sezona u Europi, Osijek ih ima 17, dok dvoznamenkaste brojke ima još Zagreb s 10 takvih sezona.
Podatak uzastopnih nastupa sa sezonom u Europi naprosto je nevjerojatan za katalonskog diva, koji je od navedenih 68 sezona čak 66 odigrao zaredom, pri čemu su momčad s uvjerljivom najdužim nizom uzastopnih europskih sezona u cijeloj Europi! Taj niz je i dalje aktivan, pa tako Barça od sezone 1958./59. kada je zaigrala u Kupu velesajamskih gradova, do danas niti jednu sezonu nije prošla bez europskih ogleda. Usporedbe radi, sljedeći najduži aktivni niz momčadi iz Liga petice je onaj Bayernov koji traje više nego upola manje – „samo“ 31 sezonu!
Zavidne brojke uzastopnih europskih sezona imaju još Nizozemci, pa je tako PSV trenutno na nizu od 51 sezone s nastupom u nekom europskom natjecanju, Ajax je na 33, a valja istaknuti i Porto koji je trenutno na 50, Club Brugge koji je na 30, kijevski Dinamo s 35, njihove rivale Šahtar iz Donjecka s 30, grčki Olympiakos s 32 uzastopne sezone.
Nakon ovih povijesnih trivija, slobodni ste oduševiti prijatelje i poznanike novim saznanjima o europskim nogometnim gigantima i njihovima nastupima u Europi – sasvim prigodno za zajedničko gledanje današnjeg otvaranja nove sezone UEFA-ine Lige prvaka!
