Susretom Marsonije i Stoje u Slavonskom Brodu, u nedjelju je navečer pao zastor na osnovni dio sezone Prve Lige, odnosno drugog ranga hrvatskog košarkaškog ligaškog sustava, a najbolje četiri momčadi sada kreću u borbu za promociju.
Među 14 momčadi vidjeli smo razne ambicije – od one koje se tiču promocije u Premijer Ligu, do izbjegavanja ispadanja u niži rang. S tim u svezi, a naravno sukladno budžetu klubovi su slagali i svoje rostere, a na nekima od njih mjesto su našli i klupski juniori, ponegdje čak i kadeti. U ovome tekstu pozabavili smo se time koliko su oni participirali u ovosezonskom izdanju takozvanog regularnog dijela Prve Lige.
Maknemo li na stranu zagrebačku Mladost te Jazine-Arbanasi kao razvojne momčadi Cedevite Junior te Zadra, čiji su rosteri uglavnom bili sastavljeni od juniora, kadeta te igrača ulaznih seniorskih godišta, dolazimo do 12 momčadi koje su tijekom cijele sezone ukupno odigrale 62.625 minuta, u kojima je participiralo 32 igrača rođena 2005. godine i kasnije, zabilježivši 2.508,1 minutu ili svega 4,01 %. Ako brojke svedemo na jednog igrača, ispada da je odigrao tek nešto više od 12 susreta.
Uključimo li osnovne statističke Boxscore stupce dolazimo do još poraznijih brojki. Mladi igrači ukupno su ubacili 819 poena ili 3,88 %, skupili su 309 skokova ili 3,48 % te podijelili 161 asistenciju, odnosno 3,30 % od 4.873 assista koja su udijeljena u 12 momčadi kroz sezonu.
Željeli biste izabrati najbolju petorku mladih igrača među 12 prvoligaša? To će malo teže ići, budući da je jedino David Pavin, igrač Splita na dvojnoj registraciji u Podstrani, igrao u prosjeku više od 20 minuta po susretu. Pritom je ovaj 19-godišnji Zadranin bilježio 14,6 poena, 4,5 skokova te 2,5 asistencije po susretu.
Osim njega, tek su još trojica igrača igrala više od 15 minuta u prosjeku – Nino Kotrulja iz Gorice te Roko Cetina i Vito Mlatac iz Stoje, a još svega dvojica više od 10 minuta – Karlo Vidović u 10 nastupa za Kaštela, od čega je gotovo polovicu minutaže upisao u posljednja tri ovosezonska susreta, kada su Kaštelani igrali rasterećeno, te Luka Žganjer u devet nastupa za Samobor.
Dva kluba posebno se ističu u negativnoj participaciji igrača rođenih 2005. godine i ranije. Vodeći prvoligaš nakon osnovnog dijela sezone, Kvarner 2010 kroz čitavu sezonu u zapisniku niti jedne utakmice nije imao niti jednog mladog igrača, dok je Hermes Analitica, koja nema nikakvu rezultatsku ambiciju i na rosteru ima šestoricu igrača starijih od 30 godina, tek na 18 minuta koristila Bornu Prlića.
S druge pak strane, Zagreb je koristio čak sedmoricu mladih igrača, ali čak 85% od 127 minuta odigrao je Nino Žarković, a šestoricu igrača, uz ipak minimalnu participaciju, koristila je drugoplasirana momčad lige, Vrijednosnice iz Osijeka.
Ovaj tekst nije napisan da bi se ikoga za išta okrivilo ili, ne daj Bože, ocrnilo, već prikazuje gole činjenice koje su ipak pomalo poražavajuće kada je budućnost hrvatske košarke u pitanju. Tri hrvatska premijerligaša imaju donekle posloženu situaciju s mladim igračima.
Cibonina juniorska momčad ušla je među četiri najbolje regionalne, te će sudjelovati na završnici juniorske ABA Lige, a sačinjena je od igrača koji su redom, zbog blokade HKS-a prema Ciboni, participirali ili u prvoj momčadi Vukova ili u drugom zagrebačkom klubu Boscu, marljivo skupljajući minute na premijerligaškim parketima.
Cedevita Junior ima Mladost u Prvoj Ligi, dok Zadar osim juniora u momčadi Jazine-Arbanasa u rangu niže, ima i veoma jaku kadetsku generaciju koja je seniorske minute ove sezone skupljala igrajući za Sukošan u Drugoj Ligi Jug, dok je ostatak juniora osvojio tu istu ligu nastupajući za Puntamiku.
Upravo ove tri premijerligaške momčadi pokupe talente koji isplivaju iz takozvanih manjih sredina, a neki od njih sreću potraže i u inozemstvu, pa ne treba čuditi da upravo te manje sredine, koje u dobrom broju participiraju u Prvoj Ligi, nemaju mladih igrača koji mogu kvalitetno doprinijeti njihovoj igri na ovoj razini natjecanja.
Ipak, ako izuzmemo Slavoniju i Istru, u njihovim sredinama ima dovoljan broj premijerligaša s kojima bi se mogla dogovoriti kvalitetnija suradnja u smislu posudbe juniora koji još nisu spremni za nastupanje u najjačem rangu hrvatske košarke. Tako su Alkar, Split i Šibenik u krugu od 50 do 100 kilometara imali tri kluba u Prvoj Ligi, a klubovi iz Zagreba i okolice Dinamo, Dubrava i Zabok u svojoj okolici, osim Mladosti, imaju još četiri solidna prvoligaška kluba, a uskoro možda i peti.
Kako će se situacija razvijati dalje, ostaje nam za vidjeti, a puno toga će ovisiti i o tome što će biti s Cibonom sljedeće sezone, te tko će od prvoligaša osigurati promociju, a tko ispasti, odnosno ući u ligu. Svakih nekoliko generacija hrvatska košarka iznjedri jednog velikog talenta, ali sve je manji broj onih koji u juniorskoj dobi mogu kvalitetno participirati u drugom rangu hrvatske ligaške hijerarhije, a o većim dometima da i ne govorimo, iako nekoliko klubova Premijer Lige daje šansu svojim mladim igračima. To svakako veseli i nudi određeni optimizam, ali o tome po završetku sezone u tom natjecanju.
